Škola je otvorena obraćanjem program direktorice TPO Fondacije, Zilke Spahić Šiljak, a potom plenarnim izlaganjem profesora Dubravka Lovrenovića o Bosni kao ideološkom bojnom polju i kampanji prikazivanja Bosne kao heretične pokrenute od strane Ugarskog kraljevstva. Sam ideološki rat je trajao onoliko koliko i aspiracije gore spomenutog kraljevstva prema bosanskoj kruni i teritoriji koje je završeno 1415. godine stupanjem Osmanskog carstva na scenu. U svom drugom predavanju ''Popularni mitovi i narativi srednjovjekovnog stvaranja nacija'', Lovrenović je govorio o srbizaciji i kroatizaciji kao jednom od najpopularnijih mitova u današnjem vremenu. U sljedećih nekoliko predavanja pod nazivima ''Politička historija Bosne: Bosanski (treći) evropski put'', ''Sveta kruna bosanska i sveta kruna ugarska'', ''Bosanska biskupija i franjevačka bosanska vikarija'', ''Identitet i konverzija u srednjovjekovnoj Bosni i dvostruki vjerski identiteti'', ''Epitafi – srednjovjekovna kultura smrti'' i ''Stećci – od bogumilizacije do interkonfesionalnosti'' Lovrenović je govorio o još dva značajna faktora iz susjedstva, moćnom Ugarskom kraljevstvu, značaju franjevačke misionarske akcije koja je započela u 14. stoljeću, potom odnosu ljudi sa Crkvom bosanskom i franjevačkom misijom rekatolicizacije.
''Identitarne politike u BiH: zloupotreba srednjovjekovnih simbola'', predavanje Emira O. Filipovića ukazalo je na činjenicu da se upotrebom heraldičkih simbola njeguje srednjovjekovno naslijeđe u većini modernih zemalja, dok su isti u Bosni bili upotrebljavani za vrijeme ratnog vremena, pa su samim tim ispolitizirani i izazivaju različite reakcije kod sva tri konstitutivna naroda. Srđan Šušnica u svom izlaganju ''Emancipatorne rekonstrukcije konficiranih pamćenja''  bavio se grafitima u urbanim sredinama Republike Srpske i njihovom utjecaju na daljnje raspirivanje duhova prošlosti.

Adis Zilić i Dženan Dautović su u svojim predavanjima obradili diplomatske odnose srednjovjekovne Bosne s Dubrovčanima, tj. papinstvom kao jedinom panevropskom institucijom tadašnjeg vremena. Enes Dedić je govorio o srpskoj Despotovini formiranoj početkom 15. stoljeća. Predavanje Mehmeda Kardaša ''Leksička proučavanja rukopisa Crkve bosanske'' govori o leksičkim karakteristikama 30-ak rukopisa Crkve bosanske iz baštine bosanskih krstjana.
Predavanje Jovane Jokanović se nadovezalo na ovu temu pod naslovom ''Nacionalizacija bosanskih srednjovjekovnih tekstova''. Emir O. Filipović se osvrnuo na identitete današnjih stanovnika BiH na temelju događanja iz 1463. i osmanskim uništenjem Bosanskog kraljevstva. Nenad Veličković je svojim dvama predavanjima oduševio prisutne gdje je koristeći lik Kulina bana i likove i motive iz poezije Maka Dizdara savršeno uklopio elemente srednjovjekovnih motiva u današnju kaotičnu mitologizaciju istih. Dženan Dautović se osvrnuo i na najznačajnije historiografe, a potom na istraživačice u bosanskom srednjem vijeku i život žena u istom općenito. Nakon toga su uslijedila predavanja Srđana Šušnice i Edise Gazetić koja su također u središtu imala žene.
Studenti su pored predavanja imali i terensku nastavu koja je uključivala posjete historijskoj baštini Jajca, posjet crkvi Sv. Marije gdje je prigodno predavanje održao fra Drago Bojić. U muzeju II zasjedanja AVNOJ-a predavanje je održao Milivoj Bešlin, a posljednjeg dana škole je organiziran jednodnevni izlet u Prijedor gdje se posjetio logor Trnopolje i masovna grobnica Tomašica te Banja Luka.
Sama škola je održana u sklopu PILAR programa koji implementira TPO Fondacija i koji za cilj ima suočavanje s prošlošću, ozdravljenje trauma i tumačenje istina na pravi način. Zbornik radova proizašlih iz ove škole će nakon pripreme biti dostupan svim zainteresiranim za ovu temu.